Kako planirati sanaciju špilja i jama?


U Hrvatskoj ima 900 špilja i jama u koje se baca otpad, a tek manji postotak tih objekata dosada je očišćen. Pitanje je kako se špilje i jame mogu poredati po prioritetu za njihovu sanaciju? Jesu li sve jame jednako važne za očistiti? Gdje usmjeriti uvijek ograničene financijske, ali i ljudske resurse?

Na ova teška pitanja nažalost još uvijek ne možemo dati potpuno jasan odgovor jer nam kronično nedostaje detaljnih podataka o onečišćenju u našem podzemlju. Za učinkovitu zaštitu potrebni su nam puno detaljniji podaci od onih koje imamo trenutno️, no možemo dati smisleni okvir koji pomaže u rješavanju ovog problema…

Rad u Geografskom horizontu čini upravo to – može se shvatiti kao solidna ishodišna točka za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i njegove uprave koje se bave zaštitom okoliša i gospodarenjem otpadom. Logičan korak za sanaciju bio bi odabrati kritične lokacije koje predlažemo, provesti dodatna terenska istraživanja da se u njima utvrdi stvarno stanje i krenuti s njihovom sanacijom.

Datum objave: 24/03/2021 I Autor: Ruđer Novak