Izvađeno preko pet kubika otpada iz Pazinske jame


» Popis Objekata

Kako je nastala Pazinska jama

Pazinska jama ima impozantan otvor u kanjonu Pazinčice dimenzija 25 x 50 metara, a ukupna istražena duljina podzemnih kanala mu je 287 metara. Ponor je nastao na dodiru vodonepropusne flišne podloge sliva Pazinčice i vodopropusnih vapnenaca koji izgrađuju prostor jugozapadne Istre. Iza impozantnog ždrijela ponora (koje je inspiriralo brojne pisce poput Vladimira Nazora, Charlesa Yriartea, Julesa Verna, a moguće i Dantea), formirana je duga dvorana s velikim jamskim jezerom – Martelovim, koje je sifonom spojeno s Mitrovim jezerom. Istraživanja pokazuju da vodonosnik u čijim vodama sudjeluje i Pazinčica, svoju vodu upućuje prema izvorima na istočnom i južnom dijelu istarskog poluotoka – u Rašu i Blaz. Udio u formiranju Pazinske jame jednako su imali tektonski i hidrološki utjecaji, pa se naziva speleološkim objektom poligenetskog tipa. Uslojeni gornjokredni vapnenci, zahvaćeni velikim pukotinama pravca SZ-JI, stvorili su tektonsku predispoziciju stvaranju jame i završnog kanjona Pazinčice. Jednom otvoreni prolaz u podzemlje kasnijim je djelovanjem vode proširivan i oblikovan sve do danas.

Katastrofalno onečišćenje u jami

Iako je proglašena zaštićenim krajobrazom, pazinska jama jedan je od najvećih speleoloških ekoloških problema. Uz to, ona je stanište čovječje ribice i druge zaštićene podzemne faune koja je kritično ugrožena onečišćenjem. Osim zagađenja jame komunalnim otpadom kao što je plastična ambalaža, staklo, građevinske instalacije, postoji i zagađenje otpadnim vodama iz obližnjeg kamenoloma, kao i kolektora i iz bivše tvornice Istraplastike. Povrh antropogenog otpada, u ponor ulaze velike količine trupaca i granja, jer u koritu nisu napravljeni potrebni zahvati da se to spriječi. Otpad se najvećim dijelom nalazi na ulaznom dijelu i u velikoj završnoj dvorani (80 x 20 m) s jezerom – Martelovoj dvorani. Procijenjena količina antropogenog otpada iznosi 20 m³, a biološkog 40 m³. Zbog nakupljenog materijala, u Pazinu se povremeno događaju poplave zbog prelijevanja Pazinčice. Najveća se poplava dogodila se 1896. Zabilježio ju je E. A. Martel, poznati francuski speleolog. Voda je u jami tada došla do 30 m ispod zidina Kaštela. Posljednje velike poplave dogodile su se 1964. i 1993.

Speleolozi izvadili kubike otpada iz podzemnog jezera

25 i 26. kolovoza 2020. udruga Adipa, uz potporu Speleološkog društva “Istra”, organizirala je još jednu akciju čišćenja podzemlja – ovaj puta u Pazinskoj jami. Ronioci su u jami satima skupljali otpad s jezera u Martelovoj dvorani te punili plastični čamac koji je služio za transport izvađenog materijala. Prikupljeni otpad, koji se sastojao većinom od plastične i staklene ambalaže, pakiran je u vreće za smeće od 120 L koje su odnesene na ulaz. Sljedeći dan, transportirana je ronilačka oprema do ulaza, a zatim su se i na ulaznom dijelu prikupljale automobilskih guma, cijevi, plastične ambalaže, stiropor i vrećice. Sav otpad se stavljao u velike plastične čvrste vreće koje su se pričvrstile na statičko uže koje je povlačila motorna dizalica postavljena 100 m iznad ulaza, na rubu kanjona. Iz završnog jezera uklonjeno je 1.5 m³, a iz ulaznog dijela 4 m³ raznog materijala. Izvučeni otpad deponiran je na predviđenom mjestu te je odvezen u dogovoru s komunalnim poduzećem. Nažalost zbog velikih količina otpada jama nije u cijelosti očišćena.

Čestitamo svima na još jednoj odličnoj akciji čišćenja!

 

 

Datum objave: 28/08/2020 I Autor: Ruđer Novak

Vezane Galerije