Čisto podzemlje u Saboru

U suradnji s pučkom pravobraniteljicom, problem divljih deponija uvršten je u godišnje Izvješća Pučke pravobraniteljice za 2021. Izvješće se svake godine u ožujku upućuje u Sabor s preporukama za donošenje adekvatnih odluka. Značajna prekretnica u razvoju ljudskih prava dogodila se u  listopadu 2021. godine kada je Vijeće za ljudska prava UN-a usvojilo rezoluciju kojom se po prvi puta na međunarodnoj razini prepoznaje pravo na čist, zdrav i održiv okoliš kao ljudsko pravo. Iako preko 80% država članica UN-a ovo pravo već priznaje u nacionalnim propisima, među kojima je i RH, rezolucija bi trebala potaknuti njegovo univerzalno prepoznavanje u ustavima, zakonodavstvu i regionalnim ugovorima za zaštitu ljudskih prava.  I na europskoj razini je došlo do pomaka u pogledu prava na zdrav život i zdrav okoliš. Europski parlament je povodom donošenja Općeg programa djelovanja EU za okoliš do 2030. godine, raspravljao o uvođenju prava na zdrav, čist i održiv okoliš, kao preduvjeta za postizanje prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okoliš.

U RH je pravo na zdrav okoliš zaštićeno Ustavom, u kojem se u Glavi III. (Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda) u čl. 70. određuje da svatko ima pravo na zdrav život i da država osigurava uvjete za zdrav okoliš te da je svatko dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša. Na mjestima iz noćne more, kao što je Gaćina jama, ta prava se grubo krše – bez adekvatnog odgovora lokalnih vlasti koje su zadužene za sanaciju. Veseli i činjenica da je u Izvješću nadležnom Ministarstvu izdana preporuka da unaprijedi sustavni nadzor i osigura stručne kapacitete javnih ustanova za nadzor nad speleološkim objektima.