You are here

Čišćenje jame Pavlovice na Žumberku

Proteklog vikenda, 4. i 5. prosinca 2015. izvedena je još jedna jedinstvena i vrlo složena eko-akcija čišćenja otpada iz podzemlja: čistili smo jamu Pavlovicu kod mjesta Keseri na području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Na području Parka prirode dokumentirana su čak dvadeset i tri speleološka objekta koja su ilegalni deponiji, a Pavlovica je onečišćena s više od deset kubika krupnog i sitnog otpada. Akcija je odrađena u organizaciji Zagrebačkog speleološkog saveza u sklopu volonterske inicijative 'Čisto podzemlje'. Uz speleologe ZSS-a (Speleološki klub Ozren Lukić, Speleološki odsjek HPD Željezničar), u akciji su sudjelovali i članovi Speleološkog kluba Samobor, HGSS stanica Samobor, jedan civil, te članovi Javne vatrogasne postrojbe Zagreb. Akciji je prisustvovao i nadzornik iz parka, gospodin Slavko Struna, koji se također bavio speleologijom, a upravo mu je jama Pavlovica bila prva u koju se spustio. Ukupno je sudjelovalo 15 speleologa te 8 pripadnika JVP Zagreb.   Dio speleologa do jame je stigao u petak u kasne popodnevne sate. Postavili su jamu, te sisteme za izvlačenje, a u jami je odrađen monitoring, te je ustanovljeno da ja u jamu bačeno oko 12 kubika raznog komunalnog otpada. Stanje jame je fotodokumentirano prije početka akcije čišćenja. Nakon odrađenog posla oko jame, prespavali su u šatorima na obližnjoj livadi. U subotu je počelo izvlačenje oko 10h, a oko 11h su sa izvlačenjem krenuli i pripadnici JVP Zagreb. Akcija je završena oko 16h.   Iz jame je izvučeno 8 kubika krupnog i sitnijeg komunalnog otpada. Vatrogascima je ovo bila svojevrsna vježba jer su upotrebljavali posebnu opremu koja se koristi za spašavanja s visina i dubina, u urbanim sredinama te kod spašavanja iz ruševina. Zapovjednik zagrebačkih vatrogasaca Siniša Jembrih koji je bio i voditelj tima posebno je istaknuo činjenicu da je iz jame s dubine od oko 35 metara izvađen osobni automobil. Koliko je njemu poznato nitko nikad nije ulazio u jame i s hidraulikom rezao automobil te ga na ovaj način izvadio van. „Automobile često režemo naprometnim nesrećama, ali ovo je stvarno raritet, rekao bih i u svjetskim okvirima. Konkretno, automobil smo razrezali baterijskim hidrauličkim alatima i izvukli ga van postavljanjem dvonoga s opremom za spašavanje u ruševinama. Dijelove karoserije smo izvadili motornom pilom posebno prerađenom za povlačenje teškog tereta čeličnom sajlom. Drago mi je da smo svojom tehnikom i stručnošću pomogli speleolozima Zagrebačkog speleološkog saveza i svakako ćemo to i dalje činiti jer na taj način bolje upoznajemo našu opremu i vježbamo za veću sigurnost naših građana. Posebno sam zadovoljan svojim vatrogascima koji su vrhunski obavili ovaj težak i neuobičajen zadatak koji je iziskivao mnogo tehničkih znanja.“, kaže Jembrih.     Nažalost, u Pavlovicu je bačeno i nekoliko 200 litarskih bačava s opasnom tvari - vrlo nezgodnim metil metakrilat monomerom, tvari koja je otrovna i zapaljiva i za koju se nadamo da nije ušla u vodotoke žumberačkog kraja. Jasno ponavljamo: sve što se baci u jame prije ili kasnije završi u našim izvorima i rijekama. Bačve su prilikom izvlačenja bile prazne tako da neznamo što se zaista dogodilo.   Sav izvučeni otpad smješten je u kontejner koji je na ulazu u jamu smjestila firma Azelija-Eko iz Ozlja koja će se pobrinuti i za odvoz smeća na karlovačko odlagalište otpada. U dogovoru sa Čistoćom d.o.o. Karlovac omogućeno je i besplatno deponiranje izvučenog otpada.Iz jame je, procjenjuje se, izvučeno oko 70% otpada, te će se preostali otpad očistiti u jednoj od akcija koja će se organizirati tijekom proljeća 2016. godine. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su pomogli u akciji čišćenja, a najviše ljudima koji su odradili prljavi posao u jami. Galeriju fotografija s akcije čišćenja pogledajte ovdje! Autori: Siniša Jembrih i Damir Janton
Image: 

Kastavski špiljari iz Speleološke udruge Estavela prijavili su nam pronalazak novih onečišćenih speleoloških objekata na području Primorsko-goranske županije. Pećina kod vrha Travnik je špilja s jamskim, vertikalnim ulazom koja se od ranije nalazi u našoj bazi: 2007. su u njoj primijećene veće količine otpada pod ulaznom vertikalom. Danas (u srpnju, 2016.) se u jamu i dalje bacaju životinjske strvine u plastičnim vrećicama pa se širi neugodan smrad. Uz ovu, pronađena je i nova Jama pod Crnom gorom koja se nalazi u šumama zapadno od Čabra. Iako joj ulaz nije u blizini naseljenih mjesta, neposredno uz nju prolazi makadam pa je lako dostupna i zbog toga onečišćena. Oko ulaza se nalazi veća količina bačenog materijala, a iako jama nikad nije speleološki istražena, na njenom dnu se vrlo vjerojatno nalaze veće količine otpada. Konačno, pregledom arhivskih podataka Udruge, pronađen je i podatak o Jami pod Židovlje na području Klane (kod sela Studena) koja je zbog malih dimenzija ulaza gotovo do ruba zatrpana bačenim otpadom.

U bazu Čisto podzemlje dodali smo onečišćenu jamu koja se nalazi u blizini Gračaca - radi se o aktivnom ponoru kroz koji voda teče u neistražene potopljene kanale pa se pritom onečišćuju zalihe podzemne pitke vode. Ponor se zove Jama Medaković, a  istražili su ju članovi speleološkog odsjeka Željezničar iz Zagreba još 1998. godine. Podatak o otpadu u jami nije nam bio poznat do danas (srpanj, 2016.), iako je ona vjerojatno već duže vrijeme onečišćena. Objekt se nalazi unutar Parka prirode Velebit, u blizini zaseoka Vrace i to neposredno uz makadamski put pa je u njega vrlo lako bacati otpad i strvine. Ima dva ulaza koji se djelomično mogu zaštititi ogradom od novog onečišćenja.

U složenijim akcijama čišćenja otpada iz podzemlja dosad smo se uspješno služili motornom dizalicom ActSafe PME čija je izvorna namjena da služi kao osobna naprava za penjanje po užetu u visinskim radovima. U svojim akcijama koristimo upravo ovu dizalicu, a ne druge naprave (primjerice dizalice s čeličnom sajlom) zbog toga što se ona jednostavno prilagođava specifičnim zahtjevima podizanja tereta iz podzemlja. Ovakav sustav može se koristiti neovisno o dubini s koje se otpad izvlači jer se dizalica ukapča u uže poput svih speleoloških naprava, benzinski motor omogućava joj veliku autonomiju, a dizalica radi i u vrlo teškim uvjetima mokrog i potpuno blatnog užeta. S obzirom na to da smo u akcijama čišćenja koristili ActSafe PME vrlo specifično, odnosno našli smo novu primjenu dizalici  - odlučili smo se o tome obavijestiti proizvođača i zamoliti ih da sponzoriraju naše aktivnosti. Jedan od rezultata ovog ostvarenog kontakta sa švedskim proizvođačem je i objavljen članak (case study) na njihovim stranicama gdje se opisuje nov način primjene njihovog proizvoda.

Danas, s velikim zadovoljstvom javljamo da je ZSS, odnosno inicijativa Čisto podzemlje nedavno kupila novu ActSafe dizalicu za koju nam je proizvođač značajno spustio nabavnu cijenu jer se radi o skupoj opremi koja bi nam po redovnoj cijeni bila nedostupna. Sada kada imamo najbitniji dio opreme za izvlačenje otpada iz jama - Čisto podzemlje postaje samostalno u organizaciji akcija čišćenja speleoloških objekata! Ovim putem se iskreno zahvaljujemo Komisiji za speleospašavanje HGSS-a koja nam je posudila dizalicu u ranijim akcijama.

U izvoru Krčevac u blizini Imotskog čovječja ribica pliva među otpadom - vidi se primjerak neposredno uz otpadnu gumu. Ova životinja je predator na vrhu hranidbenog lanca koji je izrazito važan za podzemne ekosustave. Podaci o rasprostranjenosti i općenita znanja o ekologiji i biologiji ove vrste su rijetki usprkos tome što je najprepoznatljiviji predstavnik endemske podzemne faune. Proučavanjem ove vrste bave se znanstvenici udruge Hyla u sklopu projekta Proteus koji su nam (s članovima SO HPD Željezničara) dostavili fotografije ovog izvora. Cilj projekta je istraživanje, zaštita i promocija čovječje ribice kao jedne od najzačajnijih vrsta dinarskog krša.

Pages