You are here

Čišćenje jame Pavlovice na Žumberku

Proteklog vikenda, 4. i 5. prosinca 2015. izvedena je još jedna jedinstvena i vrlo složena eko-akcija čišćenja otpada iz podzemlja: čistili smo jamu Pavlovicu kod mjesta Keseri na području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Na području Parka prirode dokumentirana su čak dvadeset i tri speleološka objekta koja su ilegalni deponiji, a Pavlovica je onečišćena s više od deset kubika krupnog i sitnog otpada. Akcija je odrađena u organizaciji Zagrebačkog speleološkog saveza u sklopu volonterske inicijative 'Čisto podzemlje'. Uz speleologe ZSS-a (Speleološki klub Ozren Lukić, Speleološki odsjek HPD Željezničar), u akciji su sudjelovali i članovi Speleološkog kluba Samobor, HGSS stanica Samobor, jedan civil, te članovi Javne vatrogasne postrojbe Zagreb. Akciji je prisustvovao i nadzornik iz parka, gospodin Slavko Struna, koji se također bavio speleologijom, a upravo mu je jama Pavlovica bila prva u koju se spustio. Ukupno je sudjelovalo 15 speleologa te 8 pripadnika JVP Zagreb.   Dio speleologa do jame je stigao u petak u kasne popodnevne sate. Postavili su jamu, te sisteme za izvlačenje, a u jami je odrađen monitoring, te je ustanovljeno da ja u jamu bačeno oko 12 kubika raznog komunalnog otpada. Stanje jame je fotodokumentirano prije početka akcije čišćenja. Nakon odrađenog posla oko jame, prespavali su u šatorima na obližnjoj livadi. U subotu je počelo izvlačenje oko 10h, a oko 11h su sa izvlačenjem krenuli i pripadnici JVP Zagreb. Akcija je završena oko 16h.   Iz jame je izvučeno 8 kubika krupnog i sitnijeg komunalnog otpada. Vatrogascima je ovo bila svojevrsna vježba jer su upotrebljavali posebnu opremu koja se koristi za spašavanja s visina i dubina, u urbanim sredinama te kod spašavanja iz ruševina. Zapovjednik zagrebačkih vatrogasaca Siniša Jembrih koji je bio i voditelj tima posebno je istaknuo činjenicu da je iz jame s dubine od oko 35 metara izvađen osobni automobil. Koliko je njemu poznato nitko nikad nije ulazio u jame i s hidraulikom rezao automobil te ga na ovaj način izvadio van. „Automobile često režemo naprometnim nesrećama, ali ovo je stvarno raritet, rekao bih i u svjetskim okvirima. Konkretno, automobil smo razrezali baterijskim hidrauličkim alatima i izvukli ga van postavljanjem dvonoga s opremom za spašavanje u ruševinama. Dijelove karoserije smo izvadili motornom pilom posebno prerađenom za povlačenje teškog tereta čeličnom sajlom. Drago mi je da smo svojom tehnikom i stručnošću pomogli speleolozima Zagrebačkog speleološkog saveza i svakako ćemo to i dalje činiti jer na taj način bolje upoznajemo našu opremu i vježbamo za veću sigurnost naših građana. Posebno sam zadovoljan svojim vatrogascima koji su vrhunski obavili ovaj težak i neuobičajen zadatak koji je iziskivao mnogo tehničkih znanja.“, kaže Jembrih.     Nažalost, u Pavlovicu je bačeno i nekoliko 200 litarskih bačava s opasnom tvari - vrlo nezgodnim metil metakrilat monomerom, tvari koja je otrovna i zapaljiva i za koju se nadamo da nije ušla u vodotoke žumberačkog kraja. Jasno ponavljamo: sve što se baci u jame prije ili kasnije završi u našim izvorima i rijekama. Bačve su prilikom izvlačenja bile prazne tako da neznamo što se zaista dogodilo.   Sav izvučeni otpad smješten je u kontejner koji je na ulazu u jamu smjestila firma Azelija-Eko iz Ozlja koja će se pobrinuti i za odvoz smeća na karlovačko odlagalište otpada. U dogovoru sa Čistoćom d.o.o. Karlovac omogućeno je i besplatno deponiranje izvučenog otpada.Iz jame je, procjenjuje se, izvučeno oko 70% otpada, te će se preostali otpad očistiti u jednoj od akcija koja će se organizirati tijekom proljeća 2016. godine. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su pomogli u akciji čišćenja, a najviše ljudima koji su odradili prljavi posao u jami. Galeriju fotografija s akcije čišćenja pogledajte ovdje! Autori: Siniša Jembrih i Damir Janton
Image: 

Od prosinca 2016. provedena je velika nadopuna podataka o onečišćenim špiljama i jamama na Čistom podzemlju: baza podataka na ovim stranicama usklađena je s državnim Katastrom speleoloških objekata koji na Bioportalu održava Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Naime, u državnom katastru mogu se pronaći podaci o onečišćenim speleološkim objekatima, a neki od podataka iz katastra dosad nisu bili navedeni i na ovim stranicama. Za preuzimanje i objavu podataka s Bioportala smo dobili dopuštenje od speleoloških organizacija diljem Hrvatske, a neke od udruga sada su po prvi puta sudjelovale u izradi baze onečišćenih špilja i jama. Veseli nas činjenica da nas i dalje podupire velika većina špiljara – u Čistom podzemlju do danas su svojim podacima sudjelovale čak 22 organizacije, većinom speleološke udruge, odsjeci i klubovi, ali i ostale udruge i državne institucije.

U bazu Čisto podzemlje dodani su podaci o 62 onečišćena speleološka objekta i preko pedeset galerija fotografija koje prikazuju špilje i jame i otpad u njima. Otpad je zabilježen u jamama na područku Istre i Kvarnera, u široj okolici Karlovca, Krapine, Varaždina, Knina, Splita, Šibenika, Zadra, Dubrovnika...doslovno po čitavoj zemlji - novi podaci su toliko opsežni da nema smisla pojedinačno navoditi nove objekte. Ukupno je danas na webu objavljen podatak o 614 divljih deponija otpada u našem krškom podzemlju, a je objavljeno čak 268 galerija fotografija: na ovim stranicama nalazi se bez sumnje najružnija galerija speleološke fotografije u Svijetu! Još jednom se posebno zahvaljujemo svima na potpori Čistom podzemlju, a posebno onim društvima koja su po prvi puta podijelila s nama svoje podatke.

Dragi prijatelji, sa zadovoljstvom javljamo da su podaci speleoloških udruga o onečišćenim špiljama i jamama uključeni u Plan gospodarenja otpadom (PGO) Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022. godine! PGO je na prijedlog Ministarstva zaštite okoliša i prirode (danas Ministarstva zaštite okoliša i energetike) nakon provedene javne rasprave usvojila Vlada te je po prvi puta država Hrvatska priznala postojanje problema onečišćenih speleoloških objekata. Ovaj veliki uspjeh je rezultat naših pomno planiranih sastanaka i kontakata s Ministarstvom, i predstavlja temeljni korak u "motivaciji" državnih institucija da prepoznaju problem kojim se Čisto podzemlje bavi. 

PGO je temeljni nacionalni dokument (može se preuzeti na ovom linku) koji ima niz ciljeva koji se postižu provedbom propisanih mjera. Jedan od ciljeva za gospodarenje otpadom koje je potrebno postići do 2022. godine je i "Sanirati lokacije onečišćene otpadom". Mjerom 7.4. tako se predviđa "Sanacija lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš", što uključuje uklanjanje otpada odbačenog u okoliš, uključujući speleološke objekte te sprječavanje ponovnog odbacivanja otpada na tim lokacijama. Nosioci ove mjere, kao i izvori njenog financiranja su temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Jedinice lokalne samouprave, a kao rok provedbe navedena je 2020. godina. Ne ulazeći u ovom trenu u očitu neprovedivost zacrtanih planova, smatramo da je izrazito važno da je problem u prvom redu i prepoznat!

Uz PGO, podaci objavljeni na ovom portalu iskorišteni su i u izradi znatno opsežnije "Strateške studije o utjecaju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. na okoliš". U dokumentu se analizira stanje sustava gospodarenja otpadom i utvrđuju vjerojatni značajni efekti na sastavnice okoliša Republike Hrvatske, odnosno utjecaji na okoliš koji mogu nastati uvođenjem, usvajanjem i provedbom PGO RH. Pod točkom 1.2.1.9. Lokacije onečišćene otpadom, uvedena je zasebna kategorija "Speleološki objekti na kojima se nalazi odbačeni otpad". Izrijekom se navodi da su u RH evidentirane 602 lokacije speleoloških objekata u krškom podzemlju na kojima se nalazi odbačeni otpad, koji može uzrokovati povećani rizik od onečišćenja okoliša. Navedene lokacije prikazane su na slici, odnosno na preglednoj karti koja je prikazana. U ovom dokumentu, kao mjere provedbe navedena je provedba projekata uklanjanja ili in situ obrade otpada sa speleoloških objekata, čiji nositelj je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a izvori financiranja FZOEU, državni proračun, Europska unija, Jedinice lokalne samouprave i Jedinice regionalne samouprave. Iznos predviđen za sanaciju je 20 milijuna kuna, a rokovi provedbe su do kraja 2022. godine.

Za kraj...treba biti realan jer su jedno želje i slovo na papiru, a Hrvatska (financijska) realnost je nešto sasvim drugo. FZOEU je važna domaća institucija čija je jedna od zadaća sufinanciranje sanacije divljih odlagališta otpada. Na toj stavci u posljednje dvije godine smanjuju se planirana sredstva, a u prijedlogu proračuna za 2017. i 2018. godinu ona su potpuno ukinuta. Drugim riječima sanacije divljih odlagališta otpada FZOEU planira sufinancirati s točno 0,00 Kn. U narednom je razdoblju očito pojačan pritisak na Jedinice lokalne i regionalne samouprave da divlja odlagališta saniraju iz vlastitih budžeta, odnosno putem projekata koje financira EU.       

U Rijeci od 12. - 14. prosinca traje drugi Zeleni filmski festival (ZEFF), koji organizira riječka udruga Ekološko-socijalni forum. Biti će prikazano 11 dugometražnih dokumentarnih filmova koji obrađuju teme održivog razvoja, zaštite okoliša, očuvanje ugroženih vrsta, problem pitke vode, zbrinjavanja i recikliranja otpada, ekološkog aktivizma, zelenih gradova... Uz projekcije, održano je više predavanja, radionica, rasprava i drugih edukacijskih sadržaja.

Na ZEFF-u sudjeluje i Zagrebački speleološki savez s kratkim filmom o inicijativi Čisto podzemlje koji će biti prikazan u srijedu u 18:00 sati, a nakon filma Nina Trinajstić (Speleološki klub Ozren Lukić, Park prirode Učka) održat će predavanje o speleologiji i problemu otpada u podzemlju! Festival se održava u dvorani Transadria, (Riva Boduli 1, Rijeka), a ulaz na sve projekcije i predavanja je besplatan!

Pozivamo vas na predavanje o inicijativi Čisto podzemlje u Klubu Roko na Jarunu (Jarunska br. 5, u sklopu Doma odbojke) u utorak 13. prosinca 2016. u 19 sati! Predavanja se održavaju u sklopu manifestacije "Pustolovni susreti utorkom" u organizaciji Hrvatskog planinarskog saveza i pod pokroviteljstvom tvrtke Amundsen. Dolazak na predavanje je, naravno, besplatan no svi predavači odriču se honorara koji će biti utrošeni za uređenje planinarskog skloništa Vlaški grad u podnožju Svetog brda na Velebitu. Uređenje skloništa planira se na proljeće 2017. Vidimo se!

Pages