You are here

Čišćenje jame Pavlovice na Žumberku

Proteklog vikenda, 4. i 5. prosinca 2015. izvedena je još jedna jedinstvena i vrlo složena eko-akcija čišćenja otpada iz podzemlja: čistili smo jamu Pavlovicu kod mjesta Keseri na području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Na području Parka prirode dokumentirana su čak dvadeset i tri speleološka objekta koja su ilegalni deponiji, a Pavlovica je onečišćena s više od deset kubika krupnog i sitnog otpada. Akcija je odrađena u organizaciji Zagrebačkog speleološkog saveza u sklopu volonterske inicijative 'Čisto podzemlje'. Uz speleologe ZSS-a (Speleološki klub Ozren Lukić, Speleološki odsjek HPD Željezničar), u akciji su sudjelovali i članovi Speleološkog kluba Samobor, HGSS stanica Samobor, jedan civil, te članovi Javne vatrogasne postrojbe Zagreb. Akciji je prisustvovao i nadzornik iz parka, gospodin Slavko Struna, koji se također bavio speleologijom, a upravo mu je jama Pavlovica bila prva u koju se spustio. Ukupno je sudjelovalo 15 speleologa te 8 pripadnika JVP Zagreb.   Dio speleologa do jame je stigao u petak u kasne popodnevne sate. Postavili su jamu, te sisteme za izvlačenje, a u jami je odrađen monitoring, te je ustanovljeno da ja u jamu bačeno oko 12 kubika raznog komunalnog otpada. Stanje jame je fotodokumentirano prije početka akcije čišćenja. Nakon odrađenog posla oko jame, prespavali su u šatorima na obližnjoj livadi. U subotu je počelo izvlačenje oko 10h, a oko 11h su sa izvlačenjem krenuli i pripadnici JVP Zagreb. Akcija je završena oko 16h.   Iz jame je izvučeno 8 kubika krupnog i sitnijeg komunalnog otpada. Vatrogascima je ovo bila svojevrsna vježba jer su upotrebljavali posebnu opremu koja se koristi za spašavanja s visina i dubina, u urbanim sredinama te kod spašavanja iz ruševina. Zapovjednik zagrebačkih vatrogasaca Siniša Jembrih koji je bio i voditelj tima posebno je istaknuo činjenicu da je iz jame s dubine od oko 35 metara izvađen osobni automobil. Koliko je njemu poznato nitko nikad nije ulazio u jame i s hidraulikom rezao automobil te ga na ovaj način izvadio van. „Automobile često režemo naprometnim nesrećama, ali ovo je stvarno raritet, rekao bih i u svjetskim okvirima. Konkretno, automobil smo razrezali baterijskim hidrauličkim alatima i izvukli ga van postavljanjem dvonoga s opremom za spašavanje u ruševinama. Dijelove karoserije smo izvadili motornom pilom posebno prerađenom za povlačenje teškog tereta čeličnom sajlom. Drago mi je da smo svojom tehnikom i stručnošću pomogli speleolozima Zagrebačkog speleološkog saveza i svakako ćemo to i dalje činiti jer na taj način bolje upoznajemo našu opremu i vježbamo za veću sigurnost naših građana. Posebno sam zadovoljan svojim vatrogascima koji su vrhunski obavili ovaj težak i neuobičajen zadatak koji je iziskivao mnogo tehničkih znanja.“, kaže Jembrih.     Nažalost, u Pavlovicu je bačeno i nekoliko 200 litarskih bačava s opasnom tvari - vrlo nezgodnim metil metakrilat monomerom, tvari koja je otrovna i zapaljiva i za koju se nadamo da nije ušla u vodotoke žumberačkog kraja. Jasno ponavljamo: sve što se baci u jame prije ili kasnije završi u našim izvorima i rijekama. Bačve su prilikom izvlačenja bile prazne tako da neznamo što se zaista dogodilo.   Sav izvučeni otpad smješten je u kontejner koji je na ulazu u jamu smjestila firma Azelija-Eko iz Ozlja koja će se pobrinuti i za odvoz smeća na karlovačko odlagalište otpada. U dogovoru sa Čistoćom d.o.o. Karlovac omogućeno je i besplatno deponiranje izvučenog otpada.Iz jame je, procjenjuje se, izvučeno oko 70% otpada, te će se preostali otpad očistiti u jednoj od akcija koja će se organizirati tijekom proljeća 2016. godine. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su pomogli u akciji čišćenja, a najviše ljudima koji su odradili prljavi posao u jami. Galeriju fotografija s akcije čišćenja pogledajte ovdje! Autori: Siniša Jembrih i Damir Janton
Image: 

Projekt SpeleoDron – inovativna metoda nadzora onečišćenih jama

Osnovni problem u zaštiti špilja i jama je njihova nedostupnost: onečišćenje u speleo objektima vidljivo isključivo špiljarima koji u njih ulaze. Ova činjenica otežava Javnim ustanovama nadziranje stanja u speleološkim objektima.

Naša je osnovna zamisao bila ispitati mogućnost foto i video snimanja onečišćenih krških jama bez uporabe specijaliziranih speleoloških tehnika. Razvojem nove metode željeli smo značajno unaprijediti mogućnosti nadzora nad ključnim speleo objektima. Uz financijsku potporu Zagrebačke županije, kupili smo komercijalni dron DJI Phantom 4 Pro+ i opremili ga dodatnom rasvjetom (Lume Cube) i zaštitama za elise. Ideja je bila provesti monitoring u nekima od onečišćenih objekata na Žumberku. Zbog ograničenja prednjih i bočnih senzora koji su neophodni za stabilan let letjelice, ulazni dio jame morao je biti odgovarajuće širine pa je kao poligon odabrana jama Pavlovica.

 

Ograničenja u letenju dronom u jami

Letne sposobnosti u teškim uvjetima testirali smo u ulaznom dijelu špilje Dolače koji je u kanjonu s ograničenim GPS signalom (važan za stabilnost drona). Snimanje smo nastavili na jami Pavlovici koja ima prostrani ulaz podoban za letenje dronom. Temeljni problem s ispitanom letjelicom je nemogućnost software-ske prilagodbe rada senzora udaljenosti na dronu. Naime, oni iz sigurnosnih razloga isključuju komande ako se dron približi nekom objektu na 1.5 m. Ovo je poželjno za sigurnost, no sprječava manevriranje u užem prostoru ili npr. prolazak između dva drveta koja su međusobno udaljena tri metra.

Ova činjenica sužava mogućnosti primjene ovakvog nadzora u praksi - na jami Pavlovici morali smo iskrčiti dijelove oko ulaza radi lakšeg pristupa, a letjelicu nismo uspjeli spustiti u jamu dublje od 8 metara. Dnevna svjetlost i rasvjeta na dronu u potpunost su zadovoljavali potrebe snimanja ulaznog dijela kamerom. Neovisno o opisanim poteškoćama, uspješno smo snimili ulaz i na naše zadovoljstvo ustanovili da u jami nema novog otpada.

 

Snimanje jama iz zraka moguće i danas

Zaključno možemo reći da je ova metoda nadziranja jama moguća već danas, no zahtijeva pažljivo planiranje i razumijevanje rada drona. Najvažnija je veličina ulaza u objekt i vegetacija oko ulaza, a ako se pojedina jama uklapa u ova ograničenja, nadziranje stanja u njoj je vrlo lako. Tehnologija bespilotnih letjelica izuzetno je dinamično područje pa će u bliskoj budućnosti sigurno biti komercijalno dostupni dronovi s većom mogućnosti prilagođavanja funkcija, kao i s unaprijeđenim senzorima i kamerama. Zbog toga smo uvjereni da tehnika nadzora dronom ima primjenu u zaštiti određenih speleoloških objekata.

O ovom projektu održali smo predavanje  12. prosinca 2017. u samoborskom Bunkeru na koje su se odazvali i lokalni mediji (radio i TV postaje) pa je to bila nova prilika za popularizaciju speleologije i zaštite krškog podzemlja. Zahvaljujemo se Zagrebačkoj županiji na odličnoj suradnji i partnerstvu u zaštiti našeg podzemlja.

Krajem 2017. provedena je još jedna nadopuna podataka o onečišćenim špiljama i jamama. Baza podataka na ovim stranicama usklađena je s podacima pristiglim u državni Katastar speleoloških objekata koji na Bioportalu održava Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.

U bazu Čisto podzemlje dodani su podaci o 29 onečišćenih špilja i jama pa ih je sada javno prikazano 644. Također, dodatni podaci su uneseni za ukupno 21 objekt koji je otprije postojao u bazi. Otpad je zabilježen u jamama na područku Istre i Kvarnera, u okolici Karlovca, Knina, Splita, Šibenika, Zadra, Dubrovnika... – novosti su toliko opsežne da nema smisla pojedinačno navoditi nove objekte. Još jednom se svim speleolozima posebno zahvaljujemo svima na potpori Čistom podzemlju!

S velikim ponosom i zadovoljstvom javljamo da je hrvatski ekološki projekt Čisto podzemlje stao uz bok najboljim svjetskim projektima u području zaštite planina. Više o UIAA nominaciji pogledajte na Z1 televiziji 27.10. u 9:00 sati (emisija "Dobro jutro Zagrebe") ili na HRT1 7.11. u 9:05 sati (emisija "Dobro jutro Hrvatska - Imam problem").

Nominacija Međunarodne federacije planinarskih saveza

Međunarodna federacija planinarskih saveza (UIAA) osnovana je 1932. godine, a kao krovnu organizaciju planinarstva, alpinizma, visokogorstva, speleologije, spašavanja u planinama i srodnih djelatnosti prepoznao je i Međunarodni olimpijski odbor. UIAA od 2013. dodjeljuje nagradu planinarskim savezima, udrugama i konzorcijima za inovativne projekte i dostignuća u području zaštite planina. Dosad je u uži izbor za nagradu ušlo osamdesetak svjetskih projekata iz 37 zemalja prijavitelja. Među svjetskim planinarskim velesilama, ove godine, po prvi puta našla se i Hrvatska s projektom Čisto podzemlje.

 

Čisto podzemlje među 22 najbolja Svjetska projekta

Stručna komisija UIAA odabire 22 inovativna i izvrsna projekta koji se predstavljaju na njenim internetskim stranicama. Na godišnjoj skupštini 21. listopada, predstavljen je pobjednički projekt koji uz medijsku popularizaciju dobiva i financijsku nagradu. Za najbolji projekt 2017. proglašen je „Environmentally sustainable solution to the impact of human waste on Mount Everest and beyond“ koji vodi međunarodni konzorcij stručnjaka iz USA s ciljem rješavanja problema onečišćenja baznih logora na visokogorskim ekspedicijama. Uz bok međunarodnim konzorcijima, nacionalnim planinarskim savezima i velikim udrugama, stao je i Zagrebački speleološki savez, krovna nevladina udruga zagrebačkih speleologa, stručnjaka i znanstvenika, koji na volonterski način istražuju speleološke objekte u Hrvatskoj i svijetu i provode inovativne projekte na polju speleologije i srodnih stručno- znanstvenih disciplina, zaštite prirode, okoliša, tehničke kulture.

Hrvatsko je podzemlje ugroženo divljim deponijima

Čisto podzemlje je volonterski projekt, pokrenut 2015. od strane Speleološkog kluba Željezničar i Zagrebačkog speleološkog saveza i u suradnji s 20-tak speleološke udruge u Hrvatskoj, koji se bavi popularizacijom problema divljih deponija otpada u podzemlju. Naime, u našem je kršu evidentirano preko 700 ilegalnih odlagališta koja ugrožavaju georaznolikost, jedinstvenu faunu špiljskih objekata i važne zalihe podzemne pitke vode. Naše je podzemlje u svjetskim razmjerima jedinstveno po brojnosti i raznolikosti podzemne faune, geomorfološkim oblicima, a podzemni vodonosnici jedni su od izdašnijih u Europi. Krške jame su kolektori vode, a ako su one onečišćene pitka voda ispire se preko divljih deponija i cijedi se do vodocrpilišta, izvora, potoka i rijeka.

 

Borba za očuvanje špilja i jama

Posljednje tri godine ZSS je organizirao deset složenih akcija čišćenja u kojima je iz dubokih jama izvađeno 30 metara³ otpada. Od samih početaka, speleolozima su u ovom poslu na terenu pomagale institucije i ustanove koje su problem prepoznale i kao vlastiti. Ponajviše se to odnosi na manje gradove, općine i njihova komunalna poduzeća, javne ustanove za zaštitu prirode, a posebno javne vatrogasne postrojbe i protueksplozijska postrojba MUP-a RH jer se u jamama često nalaze opasna i minsko-eksplozivna sredstva. Održano je više desetina predavanja u školama i fakultetima diljem Hrvatske, a zaslugama hrvatskih speleologa i ZSS-a ovaj problem je po prvi puta uvršten u nacionalni Plan gospodarenja otpadom i Informacijski sustav zaštite prirode. Rad ZSS-a prepoznat je i nacionalno, 2016. godine kada mu je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, dodijelilo državnu nagradu za najbolji projekt u području zaštite okoliša.

Borba za naše zdravlje - otpad iz jama završava u čaši vode na stolu

Glavni uzroci zagađivanja podzemlja jest nedovoljna svijest pojedinaca i skupina koje svjesno ili nesvjesno odlažu otpad na neprimjeren način kao i nedovoljno razvijen i nedovoljno učinkovit sustav gospodarenja otpadom. Voda u kršu krede se brzo i nema mogućnosti njenog pročišćavanja pa štetni sastojci lako mogu zagaditi vodocrpilišta i pitku vodu na većim područjima. Zato je temeljna poruka zagrebačkih speleologa i Čistog podzemlja da se zaustavi zagađenje naših špilja i jama jer su one prirodna veza između površinskih i podzemnih voda. Što bacimo u naše ponore, prije ili kasnije demo popiti u čaši vode na vlastitom stolu!

 

U bazu je dodan objekt Pećina kod Korenskog koji je speleolozima poznat još od 1960. tih godina - istraživao ga je akademik Mirko Malez, poznati paleontolog, geolog i jedan od pionira Hrvatske speleologije. Jama je u vrijeme njegovih istraživanja bila čista, no nažalost do današnjih dana njeno dno zapunjeno je velikim količinama bačenog otpada. Ulaz u objekt je malih dimenzija i skriven žbunjem, no lokalnom stanovništvu očito je dobro poznat. Zahvaljujemo se prijateljima iz Speleološkog kluba Estavela na dostavljenoj informaciji!

Pages