You are here

Čišćenje jame Pavlovice na Žumberku

Proteklog vikenda, 4. i 5. prosinca 2015. izvedena je još jedna jedinstvena i vrlo složena eko-akcija čišćenja otpada iz podzemlja: čistili smo jamu Pavlovicu kod mjesta Keseri na području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Na području Parka prirode dokumentirana su čak dvadeset i tri speleološka objekta koja su ilegalni deponiji, a Pavlovica je onečišćena s više od deset kubika krupnog i sitnog otpada. Akcija je odrađena u organizaciji Zagrebačkog speleološkog saveza u sklopu volonterske inicijative 'Čisto podzemlje'. Uz speleologe ZSS-a (Speleološki klub Ozren Lukić, Speleološki odsjek HPD Željezničar), u akciji su sudjelovali i članovi Speleološkog kluba Samobor, HGSS stanica Samobor, jedan civil, te članovi Javne vatrogasne postrojbe Zagreb. Akciji je prisustvovao i nadzornik iz parka, gospodin Slavko Struna, koji se također bavio speleologijom, a upravo mu je jama Pavlovica bila prva u koju se spustio. Ukupno je sudjelovalo 15 speleologa te 8 pripadnika JVP Zagreb.   Dio speleologa do jame je stigao u petak u kasne popodnevne sate. Postavili su jamu, te sisteme za izvlačenje, a u jami je odrađen monitoring, te je ustanovljeno da ja u jamu bačeno oko 12 kubika raznog komunalnog otpada. Stanje jame je fotodokumentirano prije početka akcije čišćenja. Nakon odrađenog posla oko jame, prespavali su u šatorima na obližnjoj livadi. U subotu je počelo izvlačenje oko 10h, a oko 11h su sa izvlačenjem krenuli i pripadnici JVP Zagreb. Akcija je završena oko 16h.   Iz jame je izvučeno 8 kubika krupnog i sitnijeg komunalnog otpada. Vatrogascima je ovo bila svojevrsna vježba jer su upotrebljavali posebnu opremu koja se koristi za spašavanja s visina i dubina, u urbanim sredinama te kod spašavanja iz ruševina. Zapovjednik zagrebačkih vatrogasaca Siniša Jembrih koji je bio i voditelj tima posebno je istaknuo činjenicu da je iz jame s dubine od oko 35 metara izvađen osobni automobil. Koliko je njemu poznato nitko nikad nije ulazio u jame i s hidraulikom rezao automobil te ga na ovaj način izvadio van. „Automobile često režemo naprometnim nesrećama, ali ovo je stvarno raritet, rekao bih i u svjetskim okvirima. Konkretno, automobil smo razrezali baterijskim hidrauličkim alatima i izvukli ga van postavljanjem dvonoga s opremom za spašavanje u ruševinama. Dijelove karoserije smo izvadili motornom pilom posebno prerađenom za povlačenje teškog tereta čeličnom sajlom. Drago mi je da smo svojom tehnikom i stručnošću pomogli speleolozima Zagrebačkog speleološkog saveza i svakako ćemo to i dalje činiti jer na taj način bolje upoznajemo našu opremu i vježbamo za veću sigurnost naših građana. Posebno sam zadovoljan svojim vatrogascima koji su vrhunski obavili ovaj težak i neuobičajen zadatak koji je iziskivao mnogo tehničkih znanja.“, kaže Jembrih.     Nažalost, u Pavlovicu je bačeno i nekoliko 200 litarskih bačava s opasnom tvari - vrlo nezgodnim metil metakrilat monomerom, tvari koja je otrovna i zapaljiva i za koju se nadamo da nije ušla u vodotoke žumberačkog kraja. Jasno ponavljamo: sve što se baci u jame prije ili kasnije završi u našim izvorima i rijekama. Bačve su prilikom izvlačenja bile prazne tako da neznamo što se zaista dogodilo.   Sav izvučeni otpad smješten je u kontejner koji je na ulazu u jamu smjestila firma Azelija-Eko iz Ozlja koja će se pobrinuti i za odvoz smeća na karlovačko odlagalište otpada. U dogovoru sa Čistoćom d.o.o. Karlovac omogućeno je i besplatno deponiranje izvučenog otpada.Iz jame je, procjenjuje se, izvučeno oko 70% otpada, te će se preostali otpad očistiti u jednoj od akcija koja će se organizirati tijekom proljeća 2016. godine. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su pomogli u akciji čišćenja, a najviše ljudima koji su odradili prljavi posao u jami. Galeriju fotografija s akcije čišćenja pogledajte ovdje! Autori: Siniša Jembrih i Damir Janton
Image: 

Krajem 2017. provedena je još jedna nadopuna podataka o onečišćenim špiljama i jamama. Baza podataka na ovim stranicama usklađena je s podacima pristiglim u državni Katastar speleoloških objekata koji na Bioportalu održava Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.

U bazu Čisto podzemlje dodani su podaci o 29 onečišćenih špilja i jama pa ih je sada javno prikazano 644. Također, dodatni podaci su uneseni za ukupno 21 objekt koji je otprije postojao u bazi. Otpad je zabilježen u jamama na područku Istre i Kvarnera, u okolici Karlovca, Knina, Splita, Šibenika, Zadra, Dubrovnika... – novosti su toliko opsežne da nema smisla pojedinačno navoditi nove objekte. Još jednom se svim speleolozima posebno zahvaljujemo svima na potpori Čistom podzemlju!

S velikim ponosom i zadovoljstvom javljamo da je hrvatski ekološki projekt Čisto podzemlje stao uz bok najboljim svjetskim projektima u području zaštite planina. Više o UIAA nominaciji pogledajte na Z1 televiziji 27.10. u 9:00 sati (emisija "Dobro jutro Zagrebe") ili na HRT1 7.11. u 9:05 sati (emisija "Dobro jutro Hrvatska - Imam problem").

Nominacija Međunarodne federacije planinarskih saveza

Međunarodna federacija planinarskih saveza (UIAA) osnovana je 1932. godine, a kao krovnu organizaciju planinarstva, alpinizma, visokogorstva, speleologije, spašavanja u planinama i srodnih djelatnosti prepoznao je i Međunarodni olimpijski odbor. UIAA od 2013. dodjeljuje nagradu planinarskim savezima, udrugama i konzorcijima za inovativne projekte i dostignuća u području zaštite planina. Dosad je u uži izbor za nagradu ušlo osamdesetak svjetskih projekata iz 37 zemalja prijavitelja. Među svjetskim planinarskim velesilama, ove godine, po prvi puta našla se i Hrvatska s projektom Čisto podzemlje.

 

Čisto podzemlje među 22 najbolja Svjetska projekta

Stručna komisija UIAA odabire 22 inovativna i izvrsna projekta koji se predstavljaju na njenim internetskim stranicama. Na godišnjoj skupštini 21. listopada, predstavljen je pobjednički projekt koji uz medijsku popularizaciju dobiva i financijsku nagradu. Za najbolji projekt 2017. proglašen je „Environmentally sustainable solution to the impact of human waste on Mount Everest and beyond“ koji vodi međunarodni konzorcij stručnjaka iz USA s ciljem rješavanja problema onečišćenja baznih logora na visokogorskim ekspedicijama. Uz bok međunarodnim konzorcijima, nacionalnim planinarskim savezima i velikim udrugama, stao je i Zagrebački speleološki savez, krovna nevladina udruga zagrebačkih speleologa, stručnjaka i znanstvenika, koji na volonterski način istražuju speleološke objekte u Hrvatskoj i svijetu i provode inovativne projekte na polju speleologije i srodnih stručno- znanstvenih disciplina, zaštite prirode, okoliša, tehničke kulture.

Hrvatsko je podzemlje ugroženo divljim deponijima

Čisto podzemlje je volonterski projekt, pokrenut 2015. od strane Speleološkog kluba Željezničar i Zagrebačkog speleološkog saveza i u suradnji s 20-tak speleološke udruge u Hrvatskoj, koji se bavi popularizacijom problema divljih deponija otpada u podzemlju. Naime, u našem je kršu evidentirano preko 700 ilegalnih odlagališta koja ugrožavaju georaznolikost, jedinstvenu faunu špiljskih objekata i važne zalihe podzemne pitke vode. Naše je podzemlje u svjetskim razmjerima jedinstveno po brojnosti i raznolikosti podzemne faune, geomorfološkim oblicima, a podzemni vodonosnici jedni su od izdašnijih u Europi. Krške jame su kolektori vode, a ako su one onečišćene pitka voda ispire se preko divljih deponija i cijedi se do vodocrpilišta, izvora, potoka i rijeka.

 

Borba za očuvanje špilja i jama

Posljednje tri godine ZSS je organizirao deset složenih akcija čišćenja u kojima je iz dubokih jama izvađeno 30 metara³ otpada. Od samih početaka, speleolozima su u ovom poslu na terenu pomagale institucije i ustanove koje su problem prepoznale i kao vlastiti. Ponajviše se to odnosi na manje gradove, općine i njihova komunalna poduzeća, javne ustanove za zaštitu prirode, a posebno javne vatrogasne postrojbe i protueksplozijska postrojba MUP-a RH jer se u jamama često nalaze opasna i minsko-eksplozivna sredstva. Održano je više desetina predavanja u školama i fakultetima diljem Hrvatske, a zaslugama hrvatskih speleologa i ZSS-a ovaj problem je po prvi puta uvršten u nacionalni Plan gospodarenja otpadom i Informacijski sustav zaštite prirode. Rad ZSS-a prepoznat je i nacionalno, 2016. godine kada mu je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, dodijelilo državnu nagradu za najbolji projekt u području zaštite okoliša.

Borba za naše zdravlje - otpad iz jama završava u čaši vode na stolu

Glavni uzroci zagađivanja podzemlja jest nedovoljna svijest pojedinaca i skupina koje svjesno ili nesvjesno odlažu otpad na neprimjeren način kao i nedovoljno razvijen i nedovoljno učinkovit sustav gospodarenja otpadom. Voda u kršu krede se brzo i nema mogućnosti njenog pročišćavanja pa štetni sastojci lako mogu zagaditi vodocrpilišta i pitku vodu na većim područjima. Zato je temeljna poruka zagrebačkih speleologa i Čistog podzemlja da se zaustavi zagađenje naših špilja i jama jer su one prirodna veza između površinskih i podzemnih voda. Što bacimo u naše ponore, prije ili kasnije demo popiti u čaši vode na vlastitom stolu!

 

U bazu je dodan objekt Pećina kod Korenskog koji je speleolozima poznat još od 1960. tih godina - istraživao ga je akademik Mirko Malez, poznati paleontolog, geolog i jedan od pionira Hrvatske speleologije. Jama je u vrijeme njegovih istraživanja bila čista, no nažalost do današnjih dana njeno dno zapunjeno je velikim količinama bačenog otpada. Ulaz u objekt je malih dimenzija i skriven žbunjem, no lokalnom stanovništvu očito je dobro poznat. Zahvaljujemo se prijateljima iz Speleološkog kluba Estavela na dostavljenoj informaciji!

Javna ustanova „Park prirode Učka” u suradnji s Liburnijskim vodama d.o.o. i Zagrebačkim speleološkim savezom uspješno je završila Edukativno-ekološku akciju „Čisto podzemlje Parka prirode Učka“ koja se održala 6. svibnja u okolici doma na Poklonu. Ovom  akcijom zajednički smo obilježili Dan planeta Zemlje i to s posebnim naglaskom na problem zagađenja krškog podzemlja. 

U akciji je sudjelovalo 18 speleologa iz Zagrebačkog speleološkog saveza, Speleološkog društva (SD) Buje, SD Istra i Speleološke udruge Estavele i 50 ak posjetitelja i prijatelja Parka od kojih posebno izdvajamo osnovnoškolsku djecu iz „Mreže škola Parka prirode Učka”. Održana su tri predavanja o speleologiji, zaštiti krškog podzemlja te hidrologiji Učke, a nakon toga organizirana je demonstracija speleoloških tehnika i tehnika čišćenja otpada iz jama. U sklopu akcije sanirana su dva speleološka objekta – Jamica kod Dječjeg oporavilišta i Pećina kod Dječjeg oporavilišta iz kojih je ukupno izvučeno oko 2 kubika komunalnog otpada. Otpad je bio starijeg datuma, odnosno deponiji nisu aktivni pa smo uvjereni da će u ove jame dugoročno ostati u izvornom stanju!

Po završetku akcije čišćenja, na domu na Poklonu bio je organiziran ručak za sve sudionike i posjetitelje. Ovim putem, još jednom se iskreno zahvaljujemo svim sudionicima i posjetiteljima, a posebno Liburnijskim vodama i djelatnicima PP Učka na odličnoj organizaciji. Veselimo se daljnjoj suradnji na zaštiti krškog podzemlja Učke!

Galeriju fotografija s Edukativno ekološke akcije pogledajte ovdje.

Pages