O otpadu u podzemlju
Hrvatsko je podzemlje ugroženo divljim deponijima otpada
Polovica teritorija Hrvatske je krški teren: ugrubo se može reći da tu spada čitavo područje južno i zapadno od Karlovca. Upravo na takvom šupljikavom terenu nalaze se gotovo svi naši podzemni objekti. Prema procjeni speleologa, istraženo je oko 10.000 špilja i jama, no njihov ukupan broj mogao bi biti i dvostruko veći. Iako toga uglavnom nismo svjesni, gradovi i sela u kojima živimo, polja koja obrađujemo, ceste i putovi kojima se vozimo, kao i brda po kojima hodamo ispod sebe kriju splet podzemnih kanala. Ovaj nevidljivi sustav nam je životno važan – naime, u krškom podzemlju krije se najveći dio, čak 70% hrvatskih zaliha pitke vode!
Čisto podzemlje je volonterska inicijativa pokrenuta 2015. godine od strane Zagrebačkog speleološkog saveza (ZSS). Do danas se u rad Inicijative uključilo više od 30 speleoloških udruga, s osnovnim ciljem – popularizirati problem divljih deponija otpada u krškom podzemlju. Hrvatsko je podzemlje u svjetskim razmjerima jedinstveno po raznolikosti podzemne faune, a podzemni vodonosnici jedni su od izdašnijih u Europi. Krške jame su kolektori vode, a ako su one onečišćene, pitka voda ispire se preko otpada i prolazi do naših vodocrpilišta, izvora, potoka i rijeka. U našem je kršu dosad evidentirano preko 900 ilegalnih odlagališta koja ugrožavaju georaznolikost, jedinstvenu faunu i važne zalihe podzemne pitke vode. Nažalost, krška područja gotovo se u potpunosti preklapaju s područjima na kojima se nalaze onečišćene špilje i jame.
Borba za očuvanje špilja i jama
Do travnja 2021. Čisto podzemlje je organiziralo 38 jedinstvenih akcija čišćenja u kojima je iz dubokih jama izvađeno ukupno 147 kubika otpada. Od samih početaka, speleolozima su na terenu pomagale institucije i ustanove koje su problem zagađenja podzemlja prepoznale kao vlastiti. Ponajviše se to odnosi na manje gradove, općine i njihova komunalna poduzeća, javne ustanove za zaštitu prirode, a posebno javne vatrogasne postrojbe i protueksplozijsku postrojbu MUP-a, RH (u jamama se često nalaze minsko-eksplozivna sredstva). Održano je više desetina predavanja u školama i fakultetima diljem Hrvatske, a zaslugama hrvatskih speleologa i ZSS-a ovaj problem je po prvi puta uvršten u nacionalni Plan gospodarenja otpadom i Informacijski sustav zaštite prirode. Rad ZSS-a prepoznat je 2016. godine kada mu je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, dodijelilo državnu nagradu za najbolji projekt u području zaštite okoliša. Samo godinu kasnije, hrvatski ekološki projekt Čisto podzemlje stao uz bok najboljim svjetskim projektima u području zaštite planina. Međunarodna federacija planinarskih saveza (UIAA) proglasila ga je jednim od samo 22 najbolja svjetska inovativna i izvrsna projekta u području zaštite planina. ZSS je za rad svoje Inicijative dobio i drugu nagradu Europske speleološke federacije čime je Čistom podzemlju dodijeljena Oznaka EuroSpeleo Protection label za 2018. Samo godinu kasnije, Inicijativa je uključena u nacionalni kurikulum te će se po prvi puta o ovom problemu predavati u svim prvim razredima gimnazije na predmetu Biologija. Također, s otpadom u podzemlju su početkom 2020. upoznati i svi hrvatski srednjoškolski profesori geografije pa će Čisto podzemlje i naći nove putove ulaska u školske klupe. Od 2020. Čisto podzemlje zahvaljujući izdašnoj financijskoj pomoći tvrtki donatora financira čišćenje otpada na način da ciljano donira novac speleološkim udrugama kao poticaj za čišćenje špilja i jama.
Gospodarenje otpadom – najveći ekološki problem u državi
Glavni uzroci zagađivanja podzemlja su nedovoljna svijest stanovnika krša koji odlažu otpad na neprimjeren način, ali i nerazvijen i neučinkovit sustav gospodarenja otpadom. Voda u kršu kreće se brzo pa nema mogućnosti njenog pročišćavanja pa štetni sastojci mogu lako zagaditi vodocrpilišta i pitku vodu na većim područjima. Zato je temeljna poruka zagrebačkih speleologa i Čistog podzemlja da se zaustavi zagađenje naših špilja i jama jer su one prirodna veza između površinskih i podzemnih voda. Što bacimo u naše ponore, prije ili kasnije ćemo popiti u čaši vode na vlastitom stolu!
Organizirani odvoz otpada tek je u novije vrijeme dostupan svim stanovnicima RH. Prije samo petnaestak godina, polovica našeg teritorija bila je pokrivena organiziranim odvozom komunalnog otpada pa su ljudi često otpad bacali u jame. Prije 50 godina kućanski otpad bio je uglavnom prirodnog podrijetla i nije sadržavao puno štetnih kemikalija, no danas plastične ambalaže, automobilske gume i ostali kućanski otpad mogu zagađivati okoliš desetljećima. U jamama se često pronalazi i građevinski i klaonički otpad jer razne tvrtke i obrtnici tako ilegalno umanjuju troškove poslovanja. Stanovnici krških područja moraju biti posebno osjetljivi na ova pitanja jer – što bacimo u podzemlje, prije ili kasnije ćemo popiti!
Zakonska zaštita podzemlja u Hrvatskoj
Sve špilje i jame od posebnog su interesa za RH i načelno ih štiti Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13): “Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sige, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze, odlagati otpad ili ispuštati otpadne tvari u speleološke objekte, kao i provoditi druge zahvate i aktivnosti kojima se mijenjaju stanišni uvjeti u objektu.” Operativno, za zaštitu špilja i jama u zaštićenim područjima nadležne su Javne ustanove kao što su Nacionalni parkovi, Parkovi prirode, ili Ustanove za upravljanje zaštićenom prirodnim vrijednostima. Ova je zaštita nažalost često neprovediva, a u realnosti speleolozi imaju najbolji uvid u stanje u podzemlju i aktivno se brinu za njegovu zaštitu. Za sanaciju divljih deponija, odnosno organizaciju njihove sanacije nadležni su komunalni redari, pa je izuzetno važno da su podaci Čistog podzemlja dostupni komunalnim redarima i jedinicama lokalne samouprave kroz državni portal Evidencija lokacija odbačenog otpada (ELOO).
Uz organizaciju desetina akcija čišćenja i nebrojenih predavanja, svakako najznačajniji uspjeh inicijative Čisto podzemlje je da su divlji deponiji otpada u podzemlju kao problem prvi puta prepoznati od strane državnih institucija i uvršteni u Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2016. – 2022. Također, lokacije divljih deponija u špiljama i jamama prikazane su i na državnim GIS bazama podataka (Bioportalu i ENVI atlasu okoliša). Prijavom i unosom onečišćene lokacije na bazu Čisto podzemlje, lokacije se prikazuju i na državnim bazama podataka pa su speleolozi postali važna karika u zaštiti hrvatskog krša.
Autor: Ruđer Novak
