Dragi prijatelji, sa zadovoljstvom javljamo da su podaci speleoloških udruga o onečišćenim špiljama i jamama uključeni u Plan gospodarenja otpadom (PGO) Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022. godine! PGO je na prijedlog Ministarstva zaštite okoliša i prirode (danas Ministarstva zaštite okoliša i energetike) nakon provedene javne rasprave usvojila Vlada te je po prvi puta država Hrvatska priznala postojanje problema onečišćenih speleoloških objekata. Ovaj veliki uspjeh je rezultat naših pomno planiranih sastanaka i kontakata s Ministarstvom, i predstavlja temeljni korak u “motivaciji” državnih institucija da prepoznaju problem kojim se Čisto podzemlje bavi.
PGO je temeljni nacionalni dokument (može se preuzeti na ovom linku) koji ima niz ciljeva koji se postižu provedbom propisanih mjera. Jedan od ciljeva za gospodarenje otpadom koje je potrebno postići do 2022. godine je i “Sanirati lokacije onečišćene otpadom”. Mjerom 7.4. tako se predviđa “Sanacija lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš”, što uključuje uklanjanje otpada odbačenog u okoliš, uključujući speleološke objekte te sprječavanje ponovnog odbacivanja otpada na tim lokacijama. Nosioci ove mjere, kao i izvori njenog financiranja su temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Jedinice lokalne samouprave, a kao rok provedbe navedena je 2020. godina. Ne ulazeći u ovom trenu u očitu neprovedivost zacrtanih planova, smatramo da je izrazito važno da je problem u prvom redu i prepoznat!
Uz PGO, podaci objavljeni na ovom portalu iskorišteni su i u izradi znatno opsežnije “Strateške studije o utjecaju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. na okoliš”. U dokumentu se analizira stanje sustava gospodarenja otpadom i utvrđuju vjerojatni značajni efekti na sastavnice okoliša Republike Hrvatske, odnosno utjecaji na okoliš koji mogu nastati uvođenjem, usvajanjem i provedbom PGO RH. Pod točkom 1.2.1.9. Lokacije onečišćene otpadom, uvedena je zasebna kategorija “Speleološki objekti na kojima se nalazi odbačeni otpad”. Izrijekom se navodi da su u RH evidentirane 602 lokacije speleoloških objekata u krškom podzemlju na kojima se nalazi odbačeni otpad, koji može uzrokovati povećani rizik od onečišćenja okoliša. Navedene lokacije prikazane su na slici, odnosno na preglednoj karti koja je prikazana. U ovom dokumentu, kao mjere provedbe navedena je provedba projekata uklanjanja ili in situ obrade otpada sa speleoloških objekata, čiji nositelj je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a izvori financiranja FZOEU, državni proračun, Europska unija, Jedinice lokalne samouprave i Jedinice regionalne samouprave. Iznos predviđen za sanaciju je 20 milijuna kuna, a rokovi provedbe su do kraja 2022. godine.
Za kraj…treba biti realan jer su jedno želje i slovo na papiru, a Hrvatska (financijska) realnost je nešto sasvim drugo. FZOEU je važna domaća institucija čija je jedna od zadaća sufinanciranje sanacije divljih odlagališta otpada. Na toj stavci u posljednje dvije godine smanjuju se planirana sredstva, a u prijedlogu proračuna za 2017. i 2018. godinu ona su potpuno ukinuta. Drugim riječima sanacije divljih odlagališta otpada FZOEU planira sufinancirati s točno 0,00 Kn. U narednom je razdoblju očito pojačan pritisak na Jedinice lokalne i regionalne samouprave da divlja odlagališta saniraju iz vlastitih budžeta, odnosno putem projekata koje financira EU.